LJUBUŠKI – Dan otvorenih vrata posjeta arheološkoj zbirci franjevačkog samostana na Humcu izazvao je značajnu pozornost i bez imalo sumnje opravdao uloženi trud. Organiziran je u sklopu proslave Dana općine. Uz posjet muzeju, posjetitelji su imali priliku razgledati iznimno vrijednu umjetničku galeriju “Majka” i izložbu sto križeva talentiranog umjetnika Radojka Kraljevića iz Graba koji ima oko za uočavati gotove križeve u prirodi te izraditi ili bolje rečeno doraditi raspelo u prirodnom drvetu.
Kroz sam muzej ovog dana je prošlo preko 300 posjetitelja, a po riječima Mirka Rašića bilo ih je ne samo iz Ljubuškog, nego i susjednih mjesta.
“Zadovoljan sam činjenicom da je poziv potakao mnoge roditelje da povedu svoju djecu u posjet muzeju, što je zalogaj za budućnost i temelj društvenog razvoja. Ovo je samo maleni korak i doprinos ka oživljavanju ove nekad značajne institucije.” – rekao je arheolog Mirko Rašić koji je danas mnogobrojnim posjetiteljima bio stručni vodič i odgovarao na njihova pitanja.
Prije početka prikladnih predavanja, voditeljica programa Marina Lovrić je pozvala domaćina gvardijana fra Velimira Mandića da se obrati s par prigodnih rijeci.
“Odlučili smo da ćemo na ovom predavanju govoriti o povijesnim i umjetničkim vrijednostima. Fratri na Humcu su oduvijek, od svojih početaka osim duhovne vrijednosti njegovali i one kulturne i povijesne vrijednosti, sve ono što bi moglo pridonijeti dobitku čovjeka vjernika ovom području, a time i sam samostan podizati na veću razinu kulturnih i povijesnih vrijednosti. Stoga je dobro da ljudi znaju što sve samostan njedri, a njedrimo mnogo važnih stvari. Stoga nam je drago da ste ovdje i želite čuti dio te povijesti.” – rekao je Mandić i pozvao predavače da započnu svoje predavanje.
“Kažu da je on prvo slovo Hercegovine, kažu da je on hodajuća enciklopedija, kažu da ima dva imena, nadalje kažu da je on glavni i odgovorni urednik Kršnog zavičaja, on je mali brat svetog Franje, mali ali veliki čovjek.” rekla je voditeljica te pozvala fra Ivana Žarka Ilića da započne svoje predavanje “Glazbena umjetnost na Humcu, Kratka povijest od fra Anđela do fra Stanka.”
On se na samom početku zahvali na nesebičnoj pomoći Zori Dedić za pripremanje tekstova i prof. Tomislavu Primorcu za svu likovnu i tehničku pripremu, jer bez kojih ne bi mogao pripremiti predavanje. Po nekom dogovoru naslov njegovog predavanja trebao je biti Povijest franjevačkog samostana na Humcu. Ali samo za sažeti prikaz humačke povijesti trebalo bi osigurati po jedan sat svakog tjedna tijekom cijele školske godine, stoga je on izabrao samo djelić te povijesti pod naslovom Glazbena umjetnost na Humcu.
“Uglađeno crkveno pjevanje na Humcu je započelo 1968./69. godine izgradnjom crkve sv. Ante. Posljednjih desetljeća 20. stoljeća izgrađene su crkve i po našim selima. Od tada su se i u njima sastajale pjevačke skupine, koje su uvježbavale i onda za vrijeme mise pjevale misne pjesme. A nakon Sabora su misnici i časne sestre uspjeli redovne misare uvježbati tako, da posljednjih četrdesetak godina većina pjeva misu na hrvatskom jeziku. Imali su svoje zborove koji su pjevali na nedjeljnim i blagdanskim misama. Na Humac je pjevanje doživljava svoj uspon i preporod te je dovedeno do zavidne razine. U školama su časne sestre milosrdnice učile djecu pjevati. U novije vrijeme zborove vode Školske sestre franjevke.” – istaknuo je fra Žarko izmeđuostalog o pjevanju.
“U vrijeme najgore imovne oskudice od godine 1930. do 1934. i u vrijeme diktature kralja Aleksandra na Humcu je fra Rudo Mikulić učinio pravo čudo: nabavio je limenu glazbu krajem 1932. Izrađena je u Brnu u Češkoj, dovezena vlakom do Čapljine i odatle do Humca na zaprežnim kolima. Bez ikakve državne ili crkvene pomoći fra Rudo je uspio od domaćih momaka i cura skupiti potrebni novac za nabavljanje te glazbe. Istina, pomogli su i neki dobrotvori kojima se obraćao po svojim suradnicima. Momci su nadničarenjem i skupljanjem duhana dobivali novac. Cure su plele najrazličitija pletiva, donosile fra Rudi, koji je to pred crkvom nudio za prodaju radi nabavljanja limenih glazbala. S glazbom je prvi put nastupio 1. siječnja 1933. svirajući koračnice od Humačke crkve do kotarske zgrade u Ljubuškom.” rekao je Ilić o limenoj glazbi svetog Ante, zatim je govorio o Domu svetog Ante i predavanje završio skladbenim stvaralaštvom kojim je krajem 20. stoljeća obogaćena glazbena umjetnost na Humcu.
Drugom predavanju tema je trebala biti Kulturno-povijesna baština franjevačkog samostana na Humcu, ali kako je to preduga tema predavačica mag. hist. art. Valerija Soldo Rešetar se usredotočila na zbirku umjetnina Majka. U svom se radu ukratko dotaknula povijesti kolekcioniranja u samostanu, iznijela je kratki pregled tema i najvažnijih autora te ukazati na kulturološku važnost kolekcije. U izlaganju se usredotočila na zbirku moderne i suvremene umjetnosti.
“Cilj ovog izlaganja nije bio dati nekakav iscrpan pregled svega onog što se nalazi, puno toga je ostalo nedorečeno, puno imena nije spomenuto, puno tema nije spomenuto, ali ovim kratkim pregledom sam htjela ukazati na to da zbirka sadrži djela različitih stilova i izraza. Puno ovih autora zapravo se ne može ni podvesti pod neke stilske obveznice, svatko od njih ima svoj individualni izraz i ova djela svaka variraju kvalitativno od vrhunskih ostvarenja renomiranih umjetnika do djela autora koji svoj stil još uvijek traže. Iako je zbirka samostanska, posebno mi je drago da se nije inzistiralo na sakralnosti prikaza čime je omogućeno i tematsko proširenje zbirke. Ova zbirka umjetnina je jako značajna za ovo područje jer je jedina tematska zbirka suvremene i moderne umjetnosti nastala iz želje da se slavi lik žene i majke.” – rekla je predavačica Soldo Rešetar te pozvala prisutne da nakon predavanja razgledaju umjetničku galeriju “Majka”.
