Tijekom prošle godine sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini izdvojili su oko 30 milijuna i 800 tisuća maraka iz proračuna za financiranje medija, a najveći dio otišao je javnim televizijama i radio postajama, objavio je u petak u svom izvješću Transparency International u BiH (TIBiH).
Redoviti godišnji grant medijima koji se planira u proračunu Hercegovačko-neretvanske županije iznosi 440.000 KM, a polovina se po odluci Vlade dijeli lokalnim medijima, dok druga polovina od 220.000 odlazi na financiranje Radio Televizije Herceg-Bosne.
Ova televizija financira se najviše iz proračuna županija i lokalnih zajednica, gdje HDZ BiH sudjeluje u vlasti i donošenju odluka, a u nekoliko navrata sredstva su im isplaćivana iz proračunske rezerve BiH.
Od 2014. ova televizija udvostručila je ukupne prihode, koji su sa 574 tisuće porasle na 1,2 milijuna, navode iz TI. Najveći porast zabilježen je prošle godine, kada je HDZ najavio pokretanje RTV kanala, pa je ova televizija jedna od rijetkih javnih RTV postaja koja je 2018. iskazala dobiti od 792 tisuće.
Nad ovom televizijom Zapadnohercegovačka županija preuzela je i dio vlasništva, a isto je uradilo još 15 općina.
Najviše novca za financiranje RTV Herceg Bosne planirano je u proračunu Širokog Brijega (100.000 KM), a zatim slijede Tomislavgrad (oko 87.000) i Čapljina. U proračunu Livna je planirano 60.000, a iznose od 10 do 40 tisuća izdvajaju Grude, Kreševo, Kiseljak, Ljubuški, Neum, Posušje, Ravno, Stolac i od nedavno i općina Žepče.
Općine Čitluk, Dobretići i Kupres preuzele su dio vlasništva, ali kako nemaju javno objavljene proračune, nije moguće utvrditi je li i s koliko sudjeluju u financiranju.
Ovi podaci se odnose na proračunski plan, a sredstva za financiranje RTV Herceg Bosne su više puta mijenjana. Zbog nedostupnosti svih izvješća o izvršenju proračuna nije jasno koliko je proračunskog novca zaista završilo na računima ove televizije, ali se planirani iznos kreće oko 808.000 KM, navode iz TI-a.
Inače, ukupan iznos za financiranje medija dostiže skoro polovicu marketinškog tržišta u BiH i veća je 44 posto od iznosa koji se izdvajao 2014. godine. Od tada do danas za medije je potrošeno preko 140 milijuna maraka, a iznos tog novca rapidno se povećavao iz godine u godinu, pokazalo je istraživanje koje je proveo Transparency.
Istovremeno, dostupna financijska izvješća pokazuju kako se udio vlastitih prihoda većine javnih medija značajno smanjuje, a zbog sve veće financijske ovisnosti od proračunskih subvencija ozbiljno je ugrožena i njihova uređivačka neovisnost.
Javni mediji, navode iz Transpancya, trebali bi biti u službi javnosti, ali su sve češće na meti kazni regulatornih tijela zbog pristranog izvješćivanja i promocije političkih interesa vladajućih struktura. To je potvrdio i izvještaj o provedenim izborima OSCE-a, gdje se upozorava kako bi društveni mediji u izbornom razdoblju trebali omogućiti jednak pristup svim kandidatima, jer političari na vlasti imaju povlašten tretman.
Novinarske udruge upozoravaju na sve veće političke pritiske na uređivačku politiku, a ima i primjera gdje je vlast kadrovska rješenja i način izvješćivanja uvjetovala isplatom proračunskih sredstava.
U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera, dvije novinske agencije i 81 medij u vlasništvu županija, općina i gradova. Troškovi njihovog rada značajno rastu iz godine u godinu, a osim plaća i nagomilanih dugova iz džepa poreznih obveznika, sve češće se plaćaju loše poslovne odluke, presude za klevetu i kazne za kršenje medijskog kodeksa, navode iz Transparency International.
SirokiBrijeg.info
